ANALIZA UKUPNE ENERGETSKE POTROŠNJE I EMISIJE CO2 
U FUNKCIJI ŠTEDNJE ENERGIJE U INDUSTRIJI

​

         Štednja energije u industriji putem aplikacije Analiza energetske potrošnje se temelji  na činjenici da je osnovni preduvjet za štednju energije rasplaganje s jasnim spoznajama o tome koje se mogućnosti kriju u ovom pogledu. Kako je to prikazano u narednoj tablici, ova se aplikacija temelji na činjenici, da se energetski tokovi unutar nekog energetskog sustava mogu prikazati  pomoću egzaktnih matematičkih izraza. Suština je u tome, da se na razini svakog trošila (procesne peći, parni kotlovi, centrifugalne pumpe, rashladni tornjevi i dr.), dakle za svaki oblik energetske potrošnje (gorivo, vodena para, električna energije, industrijske vode), istovremeno izračunavaju  stvarna i tehnički optimalna, te na osnovu njihove razlike dodatna potrošnja, kao količina potencijalne uštede konkretnog oblika energetske potrošnje. Zbrajanjem ovih parcijalnih količina dobivaju se ukupne količine potencijalnih ušteda na razini pojedinih organizacijskih cjelina, od procesne jedinice do razine tvrtke i korporacije (pa i više).

 

        Prikazanu analizu je moguće vršiti jedino pomoću kompjutora. Prvo, procesi konverzije energije iz jednog u drugi oblik su sami po sebi vrlo složeni i drugo, energetske sustave često sačinjava veliki broj različitih trošila. Radi predodžbe o kome se broju trošila može raditi neka posluži primjer energetskog modela jedne rafinerije (vidi Sl.1), koji sasvim sigurno spada među najsloženije industrijske modele; orjentaciono rafinerija srednje složenosti sadrži 10-ak procesnih jedinica, 3-4 rashladna tornja, 15-20 procesnih peći i kotlova, 100-ak izmjenjivača i hladnjaka, 200-300 pumpi i kompresora s elektromotornim pogonom, preko 1000 metara parovoda i izoliranih (grijanih) cjevovoda. 

 

       Isti se oblik aplikacije koristi za obadvije funkcije, analizu i planiranje ukupnom energetskom potrošnjom. Razlika je u ulaznim podacima, u slučaju analize to su ostvarene vrijednosti  za  bilo koji određeni vremenski period (dan, mjesec, godina), odnosno planski podaci. Informacijski se sustav može izvesti i tako da u ovu aplikaciju dospijevaju trenutni podaci iz  sustava za upravljanje pojedinim oblicima energetske potrošnje (gorivo, vodena para, električna energija, sustavi hlađenja), u kom bi slučaju bila u funkciji upravljanja ukupnom energetskom potrošnjom. Pored podataka o stvarnoj potrošnji goriva, ovim bi se putem dobivale i nformacije o gubicima na procesnim tokovima (baklja, ostali gubici, netočnost instrumenata).